U 2025. EU je prilagodio svoj pristup pod pritiskom SAD-a i usred sve većeg prepoznavanja digitalne slabosti Europe. Pitanje je sada kako će blok održati svoju ambiciju “digitalnog suvereniteta” protiv ometanja 2026.
BRUXELLES, 8. siječnja (Xinhua) — Nakon godinu dana sporenja između Europske unije (EU) i Sjedinjenih Država oko tehničkih pravila, Europa ulazi u 2026. suočena s rastućim transatlantskim pritiskom i nedostatkom sposobnosti i infrastrukture kod kuće.
Budući da je Washington završio 2025. uvođenjem viznih ograničenja za pionire europskih zagovornika digitalnog suvereniteta, za EU je ozbiljan izazov pretvoriti regulativu u stvarnu prednost u novoj godini.
Transatlantski tehnološki sporovi
Prije Badnjaka 2025. godine, američki State Department bacio je diplomatsku bombu uvodeći vizna ograničenja za pet osoba iz EU-a i Britanije. Među njima je bio i bivši europski povjerenik Thierry Breton, kojeg je američka strana predstavila kao “modernizatora Zakona o digitalnim uslugama (DSA)”. Breton je kasnije osudio američki potez kao “lov na vještice”.
Ovo najnovije rasplamsavanje napetosti dogodilo se samo nekoliko tjedana nakon što je Europska komisija izdala svoju prvu odluku o neusklađenosti prema DSA. Naime, platforma društvenih medija X kaznjena je s 120 milijuna eura zbog nedostatka transparentnosti i neodgovarajuće komunikacije s korisnicima.
DSA, uz Zakon o digitalnim tržištima (DMA), čini temelje propisa EU-a koji imaju za cilj savladavanje velike tehnologije kroz strožu odgovornost i transparentnost. U protekle dvije godine, EU je znatno ubrzao provedbu ovih pravila, no to je izazvalo i transatlantske napetosti.
Europske digitalne slabosti
Prijetnja odmazdom Sjedinjenih Država samo je pola priče. EU se suočava s problemima ovisnosti od stranih tehnologija, a situacija je dodatno pogoršana nedovoljnom infrastrukturom i kapacitetima. Prema podacima, europski pružatelji infrastrukture u oblaku drže samo 15 posto vlastitog tržišta, dok američki divovi poput Amazona, Microsofta i Googlea dominiraju.
Miguel De Bruycker, direktor Centra za kibernetičku sigurnost Belgija Europa, naglašava da je u trenutnom stanju “nemoguće” u potpunosti pohraniti podatke u Europi. U njegovom je izvještaju istaknuto da Europa, s ograničenim resursima u razvijenim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija i poluvodiči, ne uspijeva pratiti američki napredak.
Novi pristupi za 2026. godinu
Kako bi se suočila s izazovima, Europska komisija planira ubrzati izgradnju kapaciteta u sektoru umjetne inteligencije, predlažući uspostavu “gigatvornica umjetne inteligencije”. Ovaj plan treba omogućiti razvoj i obuku modela sljedeće generacije AI-a u EU-u, te povećati kontrolu nad cloud sektorom.
Dodatno, Komisija planira predstaviti Zakon o razvoju oblaka i umjetne inteligencije 2026., s ciljem utrostručenja kapaciteta podatkovnih centara u EU-u unutar pet do sedam godina. Držiteći se ovih ambicija, EU nastoji postaviti temelje za dugoročni tehnološki rast.
Regulacija i deeskalacija napetosti
Uoči 2026., pojednostavljivanje pravila za poticanje industrije također je na dnevnom redu. Komisija je predložila izmjene Zakona o umjetnoj inteligenciji kroz “digitalni omnibus”, želeći smanjiti birokraciju i podići konkurentnost. Dok neki analitičari to posmatraju kao znak spremnosti EU-a za stabilizaciju odnosa sa Sjedinjenim Državama, drugi su skeptični u vezi dugotrajne deeskalacije transatlantskog spora.
Nicolas Petit, profesor prava tržišnog natjecanja, ističe da svaki europski potez prema američkim tvrtkama može izazvati odgovarajuće mjere od strane SAD-a, naglašavajući delikatnost odnosa i mogućnost daljnjih trgovinskih napetosti.
Izazovi “digitalnog suvereniteta”
Put EU-a prema postizanju digitalnog suvereniteta sve je teži, s brojnim izazovima kao što su potrebne investicije i tehnološke sposobnosti. U 2026. godini, EU će se morati suočiti s realnošću svog trenutnog položaja i uspostaviti strategije koje će mu omogućiti da zadobije određenu kontrolu u globalnom digitalnom okruženju.
