Ovo je sve što trebate znati o ABS senzoru
Prema zakonu vozilo mora zakočiti čak i kada svi sustavi za kočenje otkažu. Što ovo konkretno znači? Znači da će automobil zakočiti čak i kada su vam kočnice otkazale, ali, dakako, ne optimalno, put kočenja bit će znatno dulji i riskantniji.
Stariji automobili se manje – više oslanjaju samo na kočnice, dok vozila novije proizvodnje imaju kao dio obavezne opreme i ABS sustav. On je obično kontroliran putem senzora i upravo je taj senzor u najvećem broju slučaja uzrok kvara kada se dogodi kvar na ABS sustavu.
Kada kažemo ABS, čini nam se da je to nešto veoma komplicirano, no zapravo se radi o veoma jednostavnom sistemu. Za početak treba reći da je ABS skraćenica za ‘anti-lock braking system’, a radi se o sistemu koji omogućuje da vozilo, odnosno njegove gume i dalje ostanu na površini prometnice prilikom kočenja, onemogućuje se otklizavanje s ceste te je samim time čin kočenja mnogo sigurniji i brži.
Središnja jedinica ABS-a je u stalnom nadzoru nad vrtnjom svakog od kotača te ih uspoređuje. Kada se dogodi da je brzina vrtnje nekog od kotača na nuli ili je znatno niža od brzine vrtnje ostalih kotača, reagira sistem tako da na tom kotaču smanji silu kočenja i polako ga otpušta kako bi se opet počeo normalno vrtjeti. Kad se počne vrtjeti, sustav pojačava silu kočenja, a mi to na papučici kočnice osjetimo poput vibriranja.
ABS raspodjeluje silu kočenja na stražnju i prednju osovinu. U cijelom tom sustavu senzori su veoma važni, a postoje senzori koji prate vrtnju kotača, prsten davatelja signala te jedinica koja obrađuje signale i upravlja cijelim ABS sustavom. Danas poznajemo dvije vrste senzora i tri vrste davatelja signala. Jedna vrsta su analogni ABS sustavi s induktivnim senzorima, a druga su moderni, magnetski sustavi s magnetskim davateljima signala. Analogni ABS sustavi su poprilično veliki i kod njih ima popriličnih skokova napona koji se bilježe na središnjoj jedinici. Što je takvih skokova više, to je i viša brzina kretanja. Senzori moraju reagirati na prsten, a kako bi se to dogodilo, potrebna je određena zračnost koja mora biti oko 0,6 milimetara. Upravo na ovom dijelu najčešće dolazi do kvara, jer se poremeti zračnost i u tom slučaju senzor ne hvata davatelja. Ovi, stari senzori doista mogu dugo trajati i neki su stariji i od 15 godina, a onda jednostavno – otkažu.
Je li ovakva vrsta senzora u kvaru lako je otkriti multimetrom jer otpor mora biti između 1100 i 1200 Ohma. Ako je otpor veći sustav može raditi, ali neće biti ispravan, a ako je otpor na nuli, senzor je otkazao.
Kada govorimo o modernim ABS sustavima, oni na prstenu imaju mnogo malih magneta koji su tako složeni da izvana izmjenjuju sjeverni i južni pol, a senzor sve to bilježi. I ovu vrstu sistema može se provjeriti multimetrom, ali je ispravan otpor 1600 Ohma. Kod njih je zračnost znatno veća, kreće se oko 4 milimetra pa je i njihovo polje tolerancije šire.
Budući se tehnologija u automobilima stalno razvija, treba znati da postoje i ABS sistemi koji imaju davatelje signala koji su integrirani u ležajeve čime je cijeli sustav znatno pojednostavljen.
Praksa pokazuje da je upravo senzor najčešći uzrok kvara na ABS sustavu, a njegova je zamjena laka i nije pretjerano skupa.
Izvor: Silux.hr
