Motori s pet cilindara – AutopressHR
Radijalni i rotacijski petcilindarski motori dugo korišteni u avionima (kao i varijante s drugim, najčešće neparnim, brojem cilindara, nekada i u nekoliko redova), no radijalni i rotacijski petcilindraši ugrađivani su u neke motocikle (npr. Verdel iz 1912., radijalni; Megola iz 1920-ih, rotacijski radijalni u prednjem kotaču) te u nekoliko cestovnih i trkaćih automobila (od početka 20. stoljeća do 1950-ih, poput trkaćeg Guidobaldi prototipa iz 1956. s radijalnim osamcilindarskim dvotaktnim motorom s dva kompresora). Ipak, redni i V motori su jedini češći petcilindraši u automobilima.
1930-ih su redne petcilindraše razvijali Ford i Lancia, a od 1970ih su u češćoj upotrebi u Audijima, koji je rednog turbo “petaka” proslavio u relijaškom modelu Quattro, s pogonom na sve kotače (Grupa B 1980-ih). 1990-ih i 2000-ih je VAG koncern koristio VR5 (njem. V i redni, V-Motor, Reihenmotor) motore, uskokutne V5 (15°) motore u kojima svi cilindri koriste jednu glavu cilindara. Primjer V5 motora je Hondin trkaći motocikl RC211V s početka 2000ih; motor od 990 cm^3 bio je ugrađen transverzalno, bez osovina za balansiranje, s 3 cilindra u prednjoj strani bloka, i V kutem od 75,5°. Osim VAG-a, redni petcilindarski motor koristio je i Mercedes-Benz, npr. u W116, prvoj S-klasi, gdje je korišten i trolitreni redni petcilindarski turbodizel, a redni petcilindraš koristio je i Volvo u modelu 850 koji je bio uspješan i na utrkama. Neki primjeri drugih automobilskih primjena mogu se pronaći kod GM-a, u Hondi, Fiatu, Alfa Romeu/Lanciji (gdje je 2.4 JTD dolazio i s turbinom varijabilne geometrije) te u Fordu (Focus ST/RS ili XR5 po staroj nomenklaturi sportskih Fordova zadržanoj za neka tržišta, prije prelaska na četiri cilindra).
U odnosu na konvencionalne četverocilindarske, petcilindarski motori imaju povoljniju isporuku snage jer se uzastopni radni taktovi djelomično preklapaju kako se radilica okreće. Ovakav motor daje 5 radnih taktova svaka 2 okreta radilice pa otud i specifični zvuk, koji se da opisati glazbenim intervalom 5:2, tj. kao velika decima (terca i oktava).
(foto: Tomislav Keglević)
