Hrvatske tvrtke imaju priliku uključiti se u rješavanje problema nedostatka čipova
Hrvatske tvrtke do 8. srpnja mogu se javiti na poziv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za iskaz interesa za projekte mikroelektronike, što je prilika da se uključe u rješavanje problema nedostatka čipova i smanjenja ovisnosti o uvozu iz Azije, poručili su u petak iz HGK.
Hrvatska gopodarska komora (HGK) i njezina Grupacija za mikroelektroniku i poluvodiče inicirali su, kako ističu iz HGK, uključivanju hrvatskih tvrtki u europski program IPCE (Važni projekti od zajedničkog europskog interesa), što je i ostvareno u koordinaciji sa Stalnim predstavništvom RH pri EU i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja.
Po ocjeni HGK, time i hrvatske tvrtke daju svoj doprinos u problemu nedostatka čipova i smanjenju ovisnosti o uvozu iz Azije, tj. ostvarenju Industrijske strategije EU.
Za poziv za iskaz interesa za projekte mikroelektronike, otvorenom do 8. srpnja, kažu da obuhvaća dizajn, razvoj i proizvodnju procesa, čipova, poluvodičkih podloga i srodnih tehnologija.
Podsjećaju i da danas rijetko koji uređaj ne uključuje čipove, pa se primjerice u prosječnom automobilu nalazi 50 do 150 čipova, a kako je njihova proizvodnja zaustavljena zatvaranjem pogona zbog pandemije, počelo ih je nedostajati.
Istodobno se, također zbog pandemije, u svijetu povećala potražnja za svim vrstama elektroničkih uređaja te su se zbog toga, ali i nakon ponovnog otvaranja pogona, mnoge industrije suočile s nestašicom čipova.
Moguća rješenja za to su razvoj mikroelektronike nove generacije, ali i povratak i jačanje proizvodnje u Europi, tzv. re-shoring, navode iz HGK.
“Prilika za hrvatske tvrtke u sklopu IPCEI-ja leži u novim tipovima dizajna i korištenju novih vrsta naprednih materijala. Radi se o značajnim sredstvima koji mogu pomoći da Europa ne kaska za Azijom i SAD-om u ovom segmentu”, poručio je predsjednik Grupacije za mikroelektroniku i poluvodiče HGK Srđan Kovačević iz tvrtke Orqa, koja je nedavno sklopila sporazum o suradnji s osječkim FERIT-om i zagrebačkim FER-om za dizajn specijaliziranog čipa za bespilotne sustave.
Jedan od temelja za rješavanje problema u dobavnim lancima za čipove je i Chips Act, gdje je HGK kontaktna točka.
“Poduprli smo izradu virtualne platforme, gdje bi malim i srednjim tvrtkama bili dostupni softveri za projektiranje čipova te uspostavu centara kompetentnosti za povećanje broja dobro školovanih dizajnera. Tu smo se snažno zalagali da relevantna regulativa uključi i ostale ne-digitalne tehnologije i alternativne materijale, ne samo silicij”, objasnila je poslovna tajnica Grupacije i samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šutina.
IZ HGK još dodaju da je Hrvatska 2020. bila među prvim potpisnicama Deklaracije o europskoj inicijativi za procesore i poluvodičke tehnologije kojom se poziva na ulaganje oko 145 milijardi eura u poticanje razvoja europskog sektora mikroelektronike i poluvodiča u iduće dvije do tri godine, što je i do 20 posto Europskog programa za oporavak i otpornost.
U tome se mehanizam IPCEI smatra jednim od ključnih instrumenata za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, a služi za rješavanje bitnih strukturnih problema na razini EU, odnosno cilj je uspostaviti nove lance vrijednosti i razviti nove proizvode koji nadilaze vrhunac trenutnog dosega tehnologije i nema ih na tržištu.
U jednoj rundi prijava za ovaj mehanizam, koji se odnosio na europske inovacije u baterijama, u ime Hrvatske sudjelovali su Rimac Automobili, a početkom ove godine proveden je i poziv u području tehnologija i sustava vodika, zaključuju iz HGK.
HINA
Fotografija: Pixabay
