Auti i računalne igre – AutopressHR

Često automobile koji nam se sviđaju možemo doživjeti tek posredno, u muzejima, na slikama, ili pak interaktivno: u računalnim igrama. Vjerojatno prva igra s automobilima bila je Atarijeva, Gran Trak 10 iz 1974. Od onda do danas, tisuće varijacija arkadnih, simulacijskih, akcijskih, trkaćih i raznih drugih omogućile su “vožnju” zanimljivih stvarnih ili fikcijskih modela automobila. Osvrnimo se na neke poznate i manje poznate igre koje bi mogle biti zanimljive ljubiteljima automobila.

Street Rod (1989.)

Ova nostalgična igra retro grafike i 8-bitnog zvuka igraču daje priliku da jedno ljeto 1963. u Kaliforniji pokuša postati Kralj asfalta. Iz svoje garaže i novinskog oglasnika, igrač kupuje autobil, dijelove, rastavlja, sastavlja i frizira svoj hot rod i zatim krstari u potrazi za dvobojem. Naravno, centar društvenog okupljanja je drive-in kafić, kao iz Lucasovog American Graffiti. Konobarica dugih nogu i kratke suknje, puno automobila i naravno, klađenje na pobjednika drag utrka. Jedna od zanimljivijih opcija je klađenje u prometnu dozvolu, odnosno, pobjednik utrke ubrzanja osvaja protivnikov automobil. Pazite, dijelovi s Fordovih, Chryslerovih i GM-ovih modela obično nisu međusobno kompatibilni!

Nastavak iz 1990. donio je prošireni obujam dijelova, automobila, cesta i izazova, a zajednica ljubitelja i entuzijasta pokušala je stvoriti i treći nastavak. U međuvremenu, nastalo je još sličnih igara na suvremenijim temeljima, poput idućeg naslova ovog popisa.

Street Legal Racing: Redline (2003.)

U jeku prvih Fast & Furious filmova, ova je igra igračima stavila na raspolaganje veliki grad, tj. otvoreni svijet na raspolaganje za pronalazak trkaćih protivnika, ali i veliki izbor automobila po uzoru na stvarne koje igrač može kupovati, frizirati, razbiti, popraviti i unaprijediti. Posljednja velika revizija igre izišla je 2016., a uključuje nove automobile i dijelove, što omogućuje nove kombinacije ovjesa, guma, aerodinamičkih dodataka, motora itd. Igrač može fino podešavati brojne komponente automobila poput tlaka turba, tvrdoće ovjesa ili smjese goriva, a to je i glavna razlika i prednost u odnosu na istovremeno popularne nastavke serijala Need for Speed. NFS Underground i Underground 2 bili su vizualno i zvukovno bolje razvijeni, ali modifikacije automobila obavljale su se klikom na ikonu, a sama vožnja i model štete bili su zabavnog, a ne simulacijskog tipa.

Premda je u igri ostalo bug-ova i nezavršenih komponenti, te je simuliranje aerodinamičkog ponašanja i vožnje općenito nebalansirano, SLRR nudi zanimljivu zabavu slaganja, isprobavanja, friziranja i akcije utrke automobila. No, jedan drugi naslov vjerojatno najbolje zahvaća akcijsku vožnju.

Driver (1999.)

Ni jedna druga igra nije toliko oživjela filmske automobilističke potjere kao Driver. Otpadanje ratkapa u zavojima, policijske sirene, V8 motori i škripa guma proteže se kroz gotovo svaku misiju igre, naglašena akcijskom glazbom po uzoru na glazbu 1970-ih. Film Bullitt je prva asocijacija, uz to je San Francisco jedna od lokacija u igri, a detektivska i kriminalistička radnja često se pozivaju na druge filmske potjere; jedna od prvih mogućih misija je posveta filmu The Driver. Driver 2 dao je igraču mogućnost i izlaska iz automobila, odnosno ulaska u druge aute u svijetu igre, a zadržana je i dobra fizika ponašanja vozila.

Bitna odlika ove igre je i mogućnost vožnje bez igranja misija koja jednostavno i moćno igaču daje jednu uputu: samo vozi (Just drive). Driver serijal je zaživio na Play Stationu (dostupan i za PC), a nastavak iz 2011., Driver: San Francisco, donio je novi šus potjere uz mogućnost pogleda iz kabine automobila. Ali još jedna igra zahvaća automobilistički akcijski štih 1970-ih.

Interstate 76 (1997.)

Interstate se odvija negdje na jugozapadu SAD-a, savršenim pustinjskim, western lokacijama za ovu igru smještenu u alternativnu prošlost, u 1970-e u kojima je naftna kriza rezultirala raspadom država, nastankom odmetnika koji čuvaju pravdu (vigilante) i bandi koje pljačkaju postapokalipsnim krajolikom. Na jedan način, igra se može opisati sličnostima s principima igara Pirates! i Diablo, jer igrač luta asfaltom i pustinjom dok prati priču, rješava misije, i pronalazi dijelove za unaprjeđenje svog auta, kao i na ratne igre koje omogućuju biranje vojnih vozila kojima će se pristupiti postizanju cilja (npr. kasniji Operation Flashpoint).

Automobili su jedini način preživljavanja ceste, a snaga motora, oklop i naoružanje su jedine mjerne jedinice uspjeha. Soundtrack po uzoru na funky glazbu 1970-ih zaokružuje dojam dok igrač pogledom iz kabine automobila pazi na instrumente, stanje oklopa, municije i radara traži slabosti protivničkog automobila; uspješnim manevrom poravnava mitraljeze prema protivniku poput lovačkog aviona, kritično mu ošteti oklop i priprema pištolj kako bi bandita dokrajčio bez da mu uništi auto jer su upravo pobijeđeni automobili glavni izvor novih resursa, oružja i mehanike za igračev auto. Groovy element je i poziv jednom od igračevih saveznika, koji će preko radija recitirati poeziju inspiriranu automobilima. Dostupan je bio i multiplayer, a serijal je uključivao između ostalog ekspanziju Nitro pack i nastavak.

Naravno, jedna očita inspiracija ovoj igri je jedan filmski serijal, a o njemu će biti riječi u komentaru sljedeće igre.

Mad Max (2015.)

Maestralni serijal Mad Max je uz nastavak Fury Road dobio i računalnu igru. Postapokalipsni, deformirani i uništeni pejsaž, kao i fizički i mentalno uništeni ljudi, i priča o borbi, osveti, smislu, postojanju i naravno, riganju vatre na auspuhe ispod hrđave karoserije koja dijeli Maxa i V8 motor od nemilosrdnog svijeta.

Ova je igra zapravo akcijska igra iz trećeg lica, ali kao i u filmu, cesta, automobil i brzina igraju veliku ulogu u doživljaju igre. Počevši iz olupine broda, uz pomć drugih likova, igrač sastavlja i razvija svoj (Maxov) automobil, a vozilima, utrkama i borbi vozilima posvećen je znatni dio igre.

Još je jedna igra koja nije primarno automobilistička stavila automobil i vožnju u centar svog identiteta, i to u svijetu igre koji odražava jednu povijesnu eru.

Mafia (2002.)

Monumentalna glazba, prekrasno napisana priča i odlična gluma likova dovoljan su razlog za isprobati igru, a uz to Mafia donosi i duh 1930-ih godina u SAD-u, duh art deco ere. Remake iz 2020. izgubio je nit i nema isti šarm, makar nudi proširenja sadržaja. Osim dramatičnih gangsterskih okršaja, Mafia se u velikoj mjeri oslanja na vožnju. Automobili i vožnja su realistično simulirani, uz hod ovjesa, snagu motora i gubljenje benzina ako je rezervoar propucan, a automobil u igri koji je napravljen po uzoru na Model T čak nema ručnu kočnicu, baš kao i pravi Model T.

Igraču je na raspolaganju i Carcyclopedia, svojevrsna enciklopedija u obliku automobilskog salona s podacima o automobilima iz igre. Iduća igra s popisa može se pohvaliti sličnim, ali daleko detaljnijim enciklopedijskim, kolekcionarskim pristupom popunjavanja virtualne garaže.

Gran Turismo (1997.)

Ovaj je serijal postavio nove standarde za trkaće igre, a uz dobru simulaciju vožnje (no bez modeliranja štete) po različitim podlogama poznat je i po stotinama automobila koje igrač može voziti i modificirati, od Toyote AE86 do Ferrarija 512 BB. Stvarne piste, stvarni auti i stvarna zabava, kao i specifični način otključavanja pristupa pistama i automobilima polaganjem licenci čine Gran Turismo posebnom automobilističkom igrom. Igrač polaže licence tako da vožnjom dokazuje vještinu, odnosno, savladava izazove poput vožnje slaloma, vožnje različitih tipova automobila, ili prolaska dionice piste za manje od zadanog vremena. Od sličnih igri postoje npr. GT Legends, koja također nudi stvarne piste i stvarne klasične automobile (isto nude i F1 igre, no ipak s naglaskom na GP bolide), ili pak Test Drive serijal, koji je zapravo sličniji akcijskoj vožnji kao i Need for Speed, nego simulacijskoj vožnji kojoj teži Gran Turismo. 

Zvuk paljenja Play Stationa često je slijedila pjesma My Favorite Game u špici Gran Turisma 2, a društvo se lako okupilo i za odvesti višesatne utrke izdržljivosti, pa su se vozači izmjenjivali i dogovarali strategije trošenja guma i goriva. Iduća igra na popisu posebnu je pažnju poklonila realnom simuliranju automobila na pisti, uključujući i trošenje guma.

Live for Speed

Prva verzija ove trkaće simulacije izišla je 2002., a trenutna verzija izišla je u travnju 2022. Igru razvija i vodi mali tim, a podržava ju baza zainteresiranih igrača jer se puni doživljaj ostvaruje umreženim igranjem i utrkivanjem sa stvarnim protivnicima. Simulirani su aerodinamika, mogućnost proklizavanja lamele radi nepravilnog korištenja, ponašanje diferencijala i ovjesa, pa i nastajanje izlizanog komada gume radi zaključavanja kotača pri kočenju. LFS je moguće igrati i uz VR naočale.

Igrač može fino poštimavati karakteristike amortizera i federa, tlak i tip guma, kut spojlera itd., a premda je većina pista asfaltna, postoji i par autocross varijanti koje uključuju zemljane dionice. A što se tiče offroad vožnje, ona je zanimljivo simulirana u idućoj igri s popisa.

Spintires (2014.)

Jedna od igara pomalo nesretnog razvojnog puta, Spintires igrača stavlja u kabinu raznih starih istočnoblokovskih kamiona; glasnih, jakih, sirovih strojeva za borbu s blatnim putevima kojima treba dostavljati trupce. Za razliku od drugih truck simulatora, posebnost ove offroad igre je simulacija ponašanja guma i deformacije blatnog terena, uz mogućnost korištenja vitla i šlepanja vozila.

U ovoj se igri igrač/vozač fokusira na uključivanje i isključivanje pogona na sve kotače, zaključavanje i otključavanje diferencijala, planiranje rute kako bi mogao popraviti kamion ili natočiti gorivo, i potragu za prianjanjem guma i točkama za kopčanje sajle vitla u borbi s nepristupačnom divljinom u kojoj se naziru kamionski putevi. Zanimljiva je i vožnja s više igrača, pri kojoj se zajednički mogu razvijati taktike postizanja cilja.

Popis zaključujemo spregom dvije igre koje još nisu završene, ali su već nekoliko godina tema razgovora i digitalnih sadržaja oko mogućnosti i budućnosti automobilističkih igri.

Automation i BeamNG.drive

Ako postoji ekvivalent Minecrafta za automobilske igre, onda je to Automation. Ta je igra u prvoj varijanti objavljena 2015., ali je i dalje u razvoju, a krajnji cilj je stvaranje tycoon igre na temu automobilskog proizvođača. Prilično realni algoritmi u pozadini igre omogućuju projektiranje motora s realnim karakteristikama, ali osim motora, igrač može dizajnirati kompletni automobil; karoseriju, interijer, aero dodatke, izbor motora i prijenosa, paketa opreme itd.

Godine 2015. je objavljena i BeamNG.drive, koja je također još u razvoju; ona pak simulira fiziku i plastične deformacije vozila. Proizvođači ove dvije igre su se udružili tako da su omogućili izvoz automobila iz Automationa u BeamNG.drive, gdje igrač može “isprobati” automobil koji je projektirao.

O mogućnostima koje tako nastaju zbilja se može raspravljati, od čiste zabave do ozbiljnijih testiranja idejnih prototipa ili proof-of-concept modela, budući da u nekim aspektima ove dvije igre pragmatično dovoljno dobro simuliraju realne karakteristike automobila. Možda će neki budući tekst na Autopressu biti baš na tu temu?