Naučite što je preupravljanje odnosno zanošenje stražnjeg dijela automobila
Preupravljanje je stanje u kojem stražnji kraj vozila nije pod kontrolom, karakteristično je za vozila sa pogonom na stražnjim kotačima, a dok neiskusne vozače može neugodno iznenaditi, iskusni kontrolirano preupravljanje pretvaraju u atraktivan drift.
Preupravljanje je rezultat postizanja maksimalnih sila prianjanja (trenje / adhezijske sile između pneumatika i podloge) koje mogu ostvariti stražnji pneumatici.
U ovom članku ćemo saznati što uzrokuje preupravljanje u kojim situacijama je velika mogućnost preupravljanja, te kako pravilno reagirati i kako ispraviti zanošenje stražnjeg kraja vozila.
Faktori koji utječu na preupravljanje
Postoji mnogo uzroka preupravljanja vozila. Podijeliti ćemo ih na aktivne (nastaju upravljanjem) i pasivne (postoje kao rezultat određenih svojstava vozila) uzroke.
Aktivni uzroci preupravljanja su:
Promjena težišta vozila (prebrz ulazak u zavoj)
Doziranje gasa (nagla ubrzanja u zavoju, prerano ili agresivno doziranje gasa – odnosi se uglavnom na vozila sa stražnjim pogonskim kotačima)
Kočenje (unutar ili tijekom savladavanja zavoja)
Upravljanje (pogrešni pokreti upravljačem)
Prestanak doziranja gasa u zavoju
Pasivni uzroci preupravljanja su:
Raspodjela mase (bilo kakav oblik neravnoteže vozila)
Ovjes i šasija vozila
Tip, materijal i tlak pneumatika
Postavke motora/vozila
Prepoznavanje (simptomi) preupravljanja vozilom
Vrlo malo je vjerojatno da ćete doći u situaciju preupravljanja, tj. proklizavanja stražnjih kotača. Takvo što se događa pri većim brzinama gdje se vozilom upravlja na samim granicama sposobnosti prianjanja vozila, ili u nepovoljnim uvjetima na kolniku (snijeg, led, ulje, itd.).
Preupravljanje se dogodilo ukoliko stražnji dio vozila postane nestabilan, tada se osjeti kao da je stražnji dio vozila odjednom “lakši”. Ovo će rezultirati okretanjem vozila prema unutarnjem rubu zavoja.
Ispravljanje preupravljanja vozilom (povratak kontrole)
Bez obzira kako je došlo do preupravljanja uvijek se mora primijeniti “counter steering” tehnika ili tehnika suprotnog okreta upravljača (okretanje upravljača u smjeru zanošenja). Kod određenih situacija mogu se poduzeti i dodatne mjere, ali u tom je slučaju jako bitno poznavati (uzeti u obzir) uzrok preupravljanja vozila.
Counter steering tehnika
Najbitnije je okrenuti kotače upravo ovoliko koliko je to prikazano na sljedećoj slici. Ukoliko se okrenu premalo velika je mogućnost nekontroliranog okretanja vozila. Okrenete li ih previše, automobil će se “pre-ispraviti” što će rezultirati zanošenjem u suprotnu stranu.
Ovom se tehnikom može ovladati relativno brzo uz pravilnu vježbu. Ova tehnika mora postati instinkt ukoliko vozite automobil sa pogonom na stražnjim kotačima!
Ispravan pokret upravljača je nužan neposredno nakon preupravljanja, u suprotnom vozilo će vjerojatno doći u položaj gdje ga je teško kontrolirati. Također je jako bitno, jednom kada se automobil počne vraćati u željenu putanju, popustiti (vratiti) upravljač u prvobitan položaj. Ukoliko se to ne napravi, imat će se preupravljanje u suprotnome smjeru.
Kako bismo izbjegli ili smanjili mogućnost preupravljanja u određenim situacijama obratite pažnju na sljedeće karakteristične slučajeve:
1. Prebrz ulazak u zavoj
Prebrzim ulaskom u zavoj namjerno izazivate nevolju. Preupravljanjem nećete najbrže savladati zavoj, ali u svakom slučaju je ovo jedan od zabavnijih načina savladavanja zavoja (ako se zabavljate na stazi, naravno).
Ako ste u zavoj ušli prebrzo, svaka korekcija putanje treba biti iznimno nježna, kao i promjena u doziranju gasa. Ako ste na stazi, u početku zavoj pokušajte savladati takvom brzinom s kojom ste sigurni da neće remetiti stabilnost vozila i ugroziti prianjanje. Nakon toga, kako dobijate na iskustvu, svaki sljedeći put postupno povećavajte brzinu. Ne budite nepromišljeni, ne precjenjujte vlastite sposobnosti. Upravo zbog ovoga većina nesreća (izletavanja sa staze) se dogodi u prvih nekoliko krugova, ili u prvih nekoliko mjeseci vozačkog staža!
2. Ubrzanje unutar zavoja (prerano ili previše agresivno)
Remećenje prianjanja na stražnjim kotačima je karakteristično za snažnija vozila, stoga ako Vam se to dogodi budite malo nježniji i manje agresivni prilikom doziranja gasa. Proklizavanjem (šlajfanjem) stražnjih kotača snaga motora se ne prenosi na cestu, stoga to nije korisno u nikojem pogledu.
Kako biste ovo ispravili dovoljno je lagano popustiti papučicu gasa.
3. Kočenje u zavoju
Intuitivno je jasno da kočenje u zavoju nije baš najpametnija ideja. Zapravo, kočenje u zavoju se izbjegava u gotovo svim situacijama. Čak i ukoliko ispred Vas izleti divlja životinja, bolje je zaobići “prepreku”, negoli naglo kočiti.
Ako se pak koči u zavoju, onda to treba biti izrazito kontrolirano i progresivno.
Ukoliko takvim kočenjem uzrokujete preupravljaje, najbolji način da se to ispravi je nježno ali brzo (progresivno) popuštanje kočnice.
4. Prestanak doziranja gasa u zavoju
U ekstremnim slučajevima, a vjerojatnije kod sportskih automobila sa prednjim pogonom, preupravljanje se može dogoditi uslijed naglog prestanka doziranja gasa.
Naime, prilikom prestanka doziranja gasa dolazi do promjene težišta vozila prema naprijed. Time se poveća prianjanje prednjih kotača, a istovremeno smanji prianjanje stražnjih kotača, što može dovesti do njihovog proklizavanja.
Kod automobila na prednji pogon često se ovakvo preupravljanje može ispraviti ponovnim doziranjem gasa.
Preupravljanje kod različitih konfiguracija vozila
Vozila sa pogonom na stražnje kotače:
Kod pogona na stražnje kotače uglavnom se ima stabilnije i bolje izbalansirano vozilo. Prianjanje i sile koje sudjeluju kod prianjanja (adhezijske sile) su raspoređene između prednjih i stražnjih kotača. Prednji kotači koriste sile prianjanja za upravljanje, dok stražnji kotači ih koriste za pogon (ubrzanje).
Vozila sa pogonom na stražnjim kotačima su sklonija preupravljanju!
Vozila sa pogonom na stražnjim kotačima i motorom sprijeda imaju:
– veliku mogućnost proklizavanja (preupravljanje) prilikom brzog ulaska u zavoj,
– veliku mogućnost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja,
– umjerenu mogućnost preupravljanja prilikom kočenja,
– umjerenu mogućnost preupravljanja prestankom doziranja gasa.
Vozila sa pogonom na stražnjim kotačima i motorom straga imaju:
– veliku mogućnost proklizavanja (preupravljanje) prilikom brzog ulaska u zavoj,
– umjerenu mogućnost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja,
– veliku mogućnost preupravljanja prilikom kočenja,
– veliku mogućnost preupravljanja prestankom doziranja gasa.
Vozila sa pogonom na prednjim kotačima (motor sprijeda) imaju:
– veliku mogućnost podupravljanja (puno više nego li preupravljanja) prilikom brzog ulaska u zavoj,
– zanemarivu mogućnost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja,
– veliku mogućnost preupravljanja prilikom kočenja,
– veliku mogućnost preupravljanja prestankom doziranja gasa.
Vozila sa pogonom na sva četiri kotača imaju:
– umjerenu mogućnost preupravljanja prilikom brzog ulaska u zavoj,
– umjerenu/veliku mogućnost preupravljanja prilikom naglog ubrzanja ili usporavanja,
– umjrenu mogućnost preupravljanja prilikom kočenja,
– umjerenu mogućnost preupravljanja prestankom doziranja gasa.
Napomena: Ukoliko niste sigurni kako upravljati vozilom sa pogonom na sva četiri kotača, upravljajte kao da vozite vozilo sa stražnjim pogonom (nećete puno pogriješiti). Ova vozila su najopasnija (pogotovo za početnike) jer daju lažan osjećaj sigurnosti, nema se “osjećaja” tako da se teže osjeti svaka nepravilnost (podupravljanje, preupravljenje, itd.). Nadalje, ova vozila imaju veoma dobro ubrzanje u svim uvjetima, ali ne zaboravite da imaju iste (ne)mogućnosti kočenja kao i ostala vozila.
Jednostavne preinake koje smanjuju šansu preupravljanja
Ako imate npr. trkači automobil sa kojim često dođete u situaciju preupravljanja, postoje jednostavne preinake koje mogu pridonijeti smanjenju proklizavanja stražnjeg dijela:
omekšajte stražnje opruge
smanjite tlak u stražnjim pneumaticima
koristite “mekše” stražnje pneumatike
povećajte silu/pritisak na stražnji dio vozila (ako ne utječe negativno na aerodinamičnost)
Tomislav Seser