Inspiracija mlaznom i svemirskom erom: plinska turbina u automobilima
Dizajn automobila 1950-ih i 1960-ih djelom je bio inspiriran tehnologijama koje su tada ulazile u širu primjenu: to je bilo doba (između ostalog) mlaznih aviona i svemirske utrke pa se neki stilovi iz tog vremena nazivaju jet age i space age dizajnom.
Plinska turbina i mlazni motor djeluju na istom principu (komprimirana goriva smjesa izgara u komori i pogoni turbinu, obično po Braytonovom termodinamičkom ciklusu), ali pri mlaznom motoru primarna dobivena pokretna sila je potisak, a pri plinskoj turbini koristi se mehanička (uglavnom rotacijska) sila, npr. izlazno okretanje vratila ili zupčanika.
No, plinske turbine rijetko su se koristile u automobilima. Roverov JET1 predstavljen je 1950., GM je proizveo Firebird koncepte s ovakvim motorom (npr. GM Firebird I iz 1954., na naslovnoj slici teksta), a neki su automobili pogonjeni plinskim turbinama ponuđeni javnosti na probne vožnje 1960ih (Chrysler). Brojni su drugi proizvođači eksperimentirali s ovim konceptom i proizvedeno je više prototipova i trkaćih automobila s plinskom turbinom (npr. Renault, Jaguar, Fiat), no danas se najvjerojatnija primjena nazire u mikroturbinskim motorima koji se trenutno razvijaju kao generatori/produživači dosega za hibridna i električna vozila. Jedan od problema za cestovnu uporabu su visoke temperature ispuha, tj. potencijalna opasnost za okolinu.
Koristeći drugačiju tehnologiju, ali također inspiriranu astronautikom, slični će problem potencijalne opasnosti za okolinu morati riješiti i Tesla ako će, prema najavama, koristiti potisnike s komprimiranim zrakom za dodatnu potisnu/kočnu/lateralnu silu u novom Roadsteru. Tu naravno nema izgaranja i visoke temperature ispuha, ali buka i visoki pritisak mlaza zraka očiti su izazovi za cestovnu primjenu ove tehnologije prenesene iz astronautike (a koncept potisnika koriste i plovila za povećanje manevarskih sposobnosti, dok neki avioni koriste artikulirane mlaznice za usmjeravanje potiska motora).
